Konferencija „Projekti ITU mehanizma za poduzetnike, djecu i mlade u Urbanoj aglomeraciji Rijeka“

Predstavnici općina i gradova članica Urbane aglomeracije Rijeka na konferenciji „Projekti ITU mehanizama za poduzetnike, djecu i mlade u Urbanoj aglomeraciji Rijeka“ predstavili su projekte financirane sredstvima europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2014.-2020.

Pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar i suradnik za marketing i projekte Gradske knjižnice Rijeka Kristian Benić predstavili su kompleks Rikard Benčić i Dječju kuću u kojoj je konferencija i održana, a pročelnica Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke Jana Sertić predstavila je projekt Inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana. U nastavku konferencije Poduzetnički inkubator Grada Opatije – HUBBAZIA predstavio je voditelj inkubatora Tomislav Lesinger, a Kastav Smart Start – Poduzetnički inkubator KASPI predstaviti su pročelnik Upravnog odjela za financije i razvoj Grada Kastva Krešimir Vidović i voditeljica inkubatora Matea Cavrić. Voditeljica odsjeka ureda načelnice Općine Viškovo Irena Gauš i voditeljica projekta Jasminka Štimac predstavile su projekt „Za sretnije djetinjstvo“, dok je ravnateljica Centra kulture Kostrena Borka Reljac predstavila projekt „Stori po svoju“.

Urbana Aglomeracija Rijeka osnovana je 2015. godine, a u njen sastav ušlo je 10  gradova i općina: Rijeka, Kastav, Kraljevica, Opatija, Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo.

Glavni cilj osnivanja Urbane aglomeracije bilo je korištenje sredstava europskih fondova kroz Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) koji je Europska unija uvela s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

Nakon proširenja u prosincu 2021. godine, Urbanoj aglomeraciji Rijeka pridružili su se Bakar, Matulji, Jelenje i Omišalj te tako u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine Urbanu aglomeraciju Rijeka čini ukupno 14 jedinica lokalne samouprave.

Sudionike konferencije uvodno je pozdravio riječki gradonačelnik Marko Filipović rekavši kako o uspješnosti Urbane aglomeracije Rijeka govori i činjenica kako se ona s vremenom povećala za još četiri člana. „Nabavka novih autobusa, mnogobrojni projekti iz sektora kulture kao i oni koji kulturu valoriziraju iz aspekta turizma i povećavanja vidljivosti naše regije na području Hrvatske i Europe samo su neki od projekata realiziranih u proteklom razdoblju, a svi oni doprinose boljem životu naših sugrađana“, rekao je Filipović. Dodao je i kako su na dinamiku realizacije određenih projekata utjecala i događanja u svijetu poput pandemije korona virusa i rata u Ukrajini posljedica čega je bilo i poskupljenje radova i građevinskog materijala.

Što se tiče novog programskog razdoblja, gradonačelnik je istaknuo kako su općine i gradovi prijavili puno projekata od kojih sada treba napraviti selekciju. „Drago mi je što su s nama ovdje danas i predstavnici Ministarstva kako bismo svi zajedno raspravili o tome koji projekti će uopće moći biti financirani EU sredstvima u novom razdoblju koje je pred nama“, zaključio je Filipović i dodao da što se Grada Rijeke tiče da još valja procijeniti koji projekti će biti odabrani za prijavu.

U narednom ITU razdoblju više sredstava, ali i više gradova koji ih mogu koristiti

Sanja Rajaković Pedljo iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije govorila je o provedbi ITU mehanizma u novoj financijskoj perspektivi Europske unije od 2021. do 2027. godine. Naglasila je kako Europska komisija u novom financijskom razdoblju stavlja još veći naglasak na urbani razvoj.

Odlukom Vlade RH o operativnim programima vezanim za kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. u RH predloženo je da se, uz operativne programe „Konkurentnost i kohezija“ i „Učinkoviti ljudski potencijali“ ustroji i „Integrirani teritorijalni program“.
„Smatramo da bi ovakav pristup omogućio lakšu i bržu provedbu, kao i činjenica što manji broj ciljeva Europske unije automatski rezultira i većoj mogućnosti alokacije sredstava i lakšom mogućnosti postizanja integracije među različitim ciljevima i područjima“, kazala je Rajaković Pedljo, naglašavajući kako je za provedbu ITU mehanizma u novom razdoblju predloženo osiguravanje oko 681 milijun eura, što je više sredstava nego u proteklom razdoblju.

Sredstava će moći koristiti više gradova: do sada je ITU mehanizam koristilo 8 gradova, dok će u novom programskom razdoblju ITU mehanizmom biti obuhvaćene urbane aglomeracije koje su bile uključene i u prethodnoj perspektivi te čak 14 novih gradova koji su ujedno i sjedišta županija.

Rajaković Pedljo naglasila je kako se očekuje skoro odobravanje Integriranog teritorijalnog programa od strane Europske komisije, a program u sebi sadržava četiri ključna prioriteta. To su (1) Industrijska tranzicija hrvatskih regija, za koji je namijenjeno 30 milijuna eura, (2) Jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima, za koji je namijenjeno 141,6 milijuna eura, (3) Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, kojem je namijenjeno 509,6 milijuna eura, i (4) Pravedna tranzicija.

Novitet novog programskog razdoblja je i podupiranje pilot-projekata, namijenjeno upravo većim gradovima, a Rajaković Pedljo posebno se osvrnula na treći prioritet, područje za koje je u proteklom razdoblju vladao najveći interes urbanih aglomeracija. Pozvala je gradove da dobro pripreme projekte, kako bi što više odgovarali propisanim prioritetima i ciljevima, a za ostatak da pronađu neke druge izvore financiranja.
„U ovom prioritetnom području i dalje se nalazi kulturna baština. Upravo samo u Rijeci vidjeli prekrasan primjer korištenje ITU sredstava upravo za ovo područje. Mislim da Grad Rijeka može biti dobar primjer i svojim znanjem i iskustvom upravo na ovom području pomoći drugim gradovima. Upravo od ‘starih“ gradova i očekujemo tu pomoć u prijenosu znanja i iskustava novim, što već dobro ide u ovim pripremnim fazama“, kazala je Rajaković Pedljo.

Nakon što Europska komisija potvrdi Integrirani teritorijalni program, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije će, kako se planira, u listopadu raspisati javni poziv za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, kao prvi korak prema otvaranju javnih poziva za sufinanciranje konkretnih projekta. Jedan od uvjeta za javljanje na poziv je prijedlog strategije razvoja urbanog područja, a svi gradovi planiraju njihovo donošenje do kraja ove godine.

Pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke Srđan Škunca objasnio je kako će se fokus sljedećeg projektnog razdoblja odrediti kroz Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Rijeka koja je trenutno u izradi, a u kojoj će se definirati okvirni strateški projekti kroz tijela Urbane aglomeracije Rijeka, a to su koordinacija i partnersko vijeće. „To je sada posao koji je pred nama, ali već sad otprilike znamo da ćemo i u narednom razdoblju nastaviti s projektima koji su vezani uz poduzetništvo, javni prijevoz, ali i stavljanje kulture u funkciju turizma“, zaključio je Škunca.

Proširenje Urbane Aglomeracije Rijeka

Europska unija je uvela ITU mehanizam s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Mehanizam služi za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju te omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti. U financijskom razdoblju 2014.-2020. kroz ovaj su mehanizam ugovorena 24 projekta na području Urbane aglomeracije Rijeka ukupne vrijednosti veće od 573 milijuna kuna, čija je realizacija u tijeku, uz odobreno sufinanciranje bespovratnim sredstvima u iznosu većem od 350 milijuna kuna.

Sukladno novim Smjernicama nadležnog ministarstva za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021. – 2027., gradovi koji su do trenutka njihovog donošenja uspostavili svoja urbana područja imali su mogućnost zadržati postojeći obuhvat ili uspostaviti nova urbana područja.

U skladu sa Smjernicama Grad Rijeka je predložio izmjenu obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. te dostavio odluke i pozitivna mišljenja gradskih i općinskih vijeća novopredloženih općina i gradova za ulazak u njezin sastav.

U novom financijskom razdoblju ustrojena je proširena Urbana aglomeracija Rijeka za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Urbanu aglomeraciju Rijeka u narednom financijskom razdoblju pored gradova Rijeke, Kastva, Kraljevice te Opatije i općina Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo, čine i nove članice – Grad Bakar te općine Matulji, Jelenje i Omišalj, dakle sveukupno 14 jedinica lokalne samouprave.

Nakon što je dobivena Odluka o ustrojavanju, u cilju učinkovitog djelovanja Urbane aglomeracije Rijeka, osnovano je Koordinacijsko i Partnersko vijeće te su članice UA Rijeka sklopile Sporazum o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanoga područja kao temeljnog strateškog dokumenta razvoja u razdoblju 2021.-2027. godine. Cilj izrade Strategije je definiranje zajedničkih smjerova razvoja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja te olakšavanje provedbe zajedničkih projekata Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine.

Provedba konferencije sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija”, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.